Nezaposleni u Hrvatskoj: Povezanost socijalne podrške i psihičkog zdravlja
Vrsta: Diplomski | Broj strana: 62 | Nivo: Filozofski fakultet

SADRŽAJ
UVOD NEZAPOSLENOST
Nezaposlenost i funkcije rada…………………...………………………………...2 Psihološke posljedice nezaposlenosti …………………………...…………….….4 Nezaposlenost i fizičko zdravlje………………………………………………......6 Objašnjenja psiholoških posljedica nezaposlenosti……………….………………7 Stres, nezaposlenost i varijable koje posreduju utjecaj nezaposlenosti na psihološko zdravlje………………………………………………………………..9
SOCIJALNA PODRŠKA
Porijeklo i razlozi istraživanja socijalne podrške………………………………...11 Izvori, vrste i definicije socijalne podrške….…………………………………....12 Osnovni teoretski modeli djelovanja socijalne podrške na psihološku dobrobit...14 Socijalna podrška i njen odnos sa suočavanjem sa stresom……………………..15 Mjerenje stresa, zdravlja i socijalne podrške ……………………………………16 Socijalna podrška i nezaposlenost……………………………………………….18
CILJ ISTRAŽIVANJA I PROBLEMI…………………………..…………….21 METODOLOGIJA
Sudionici...……………………………………………………………………….22 Instrumenti……………………………………………………………………….25 Postupak………………………………………………………………………….27
REZULTATI……………………………………………………………………........29 RASPRAVA………………………………………………………………………..…36 ZAKLJUČAK………………………………………………………………………..45 LITERATURA…………………………………………………………………....…46 PRILOG……………………………………………………………………………….49
SAŽETAK
Brojna istraživanja pokazala su da nezaposlenost prate psihološke i zdravstvene promjene. Utvr ena je češća pojava psihičkih poremećaja i bolesti, posebno depresije me u nezaposlenima. Me utim, povezanost nezaposlenosti s psihičkim zdravljem moderiraju brojni individualni i okolinski faktori. Jedna od njih je i socijalna podrška. Istraživanja iz područja nezaposlenosti pokazala su da visok stupanj socijalne podrške može ublažiti negativne posljedice nezaposlenosti. Na nezaposlenima u Hrvatskoj (N=1138) smo provjerili kakav je stupanj socijalne podrške i s kojim je socio-demografskim karakteristikama nezaposlenih povezana te ublažava li ona negativne učinke nezaposlenosti na psihičko zdravlje. Rezultati pokazuju da nezaposlenim osobama značajni drugi iz njihove socijalne okoline često pružaju socijalnu podršku, uz velike individualne razlike. Dobiveno je da žene i mla e nezaposlene osobe procjenjuju socijalnu podršku većom. Procjena vlastitog psihičkog zdravlja kod naših nezaposlenih je općenito zadovoljavajuća, no tako er postoje velike individualne razlike. Pokazalo se da muškarci, mla e nezaposlene osobe, više obrazovani te oni koji procjenjuju socijalnu podršku većom, ujedno boljim procjenjuju svoje psihičko zdravlje. Sama socijalna podrška se pokazala najznačajnijim prediktorom općeg psihičkog zdravlja.
Ključne riječi: nezaposlenost, socijalna podrška, psihičko zdravlje
UVOD
-1-
dugotrajno nezaposlenih pojedinaca i učinaka njihove produžene izloženosti stanju nezaposlenosti. Ovo istraživanje čiji je cilj provjeriti me uodnose nezaposlenosti, socijalne podrške i psihičkog zdravlja nezaposlenih u Hrvatskoj, mali je dio velikog projekta "Nezaposleni u Hrvatskoj 2003.: Psihološki aspekti nezaposlenosti" kojeg su proveli Branimir Šverko, Darja Maslić-Seršić i Mirta Galešić.
NEZAPOSLENOST
Nezaposlenost i funkcije rada
Standardna definicija nezaposlenosti koju daje Me unarodna organizacija rada (eng. International Labour Organization) (Mrnjavac, 1996) obuhvaća sve osobe starije od dobne granice odre ene za mjerenje ekonomski aktivnog stanovništva, koje su: 1) tijekom referentnog razdoblja bile bez posla, 2) tijekom tog razdoblja bile u svakom trenutku na raspolaganju za posao, 3) tražile posao, odnosno poduzimale odre ene korake u cilju pronalaženja posla. Dakle, kriteriji na kojima se zasniva standardna definicija nezaposlenosti odnose se samo na aktivnost pojedinca tijekom odre enog referentnog razdoblja. Sva tri kriterija moraju biti zadovoljena istovremeno. Nezaposlenost u Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama u tranziciji, najviše se povezuje s različitim privrednim ure enjem u odnosu na socijalizam, propalim poduzećima, promašenom privatizacijom i neučinkovitim privatnim sektorom te radom u sivoj ekonomiji. Osim toga, loša makroekonomska politika i odga anje provo enja strukturalnih reformi u Hrvatskoj (Škare, 2001) smanjuju perspektivu promjena na bolje. Kako je prethodno rečeno, više od 50 % svih nezaposlenih u Hrvatskoj spada u kategoriju "dugotrajno nezaposlenih". Dulje trajanje nezaposlenosti ima izrazito nepovoljne i višestruke posljedice i na pojedinca i na razvoj društva. Te posljedice se javljaju kao rezultat gubitka dobrobiti koje pruža zaposlenje: zarade, povišenja razine

---------- CEO RAD MOŽETE PREUZETI NA SAJTU. ---------- 

www.maturski.org 

 

MOŽETE NAS KONTAKTIRATI NA E-MAIL: [email protected]